Dani kralja Heroda

U prvoj polovini II vijeka pne Judejom je vladala jedna od 4 dinastije, koje su naslale nakon raspada
 carstva Aleksandra Velikog.
  Bila je to sirijska dinastija SELEUKIDA. 168. god. pne seleukidski    kralj je u jeruzalemskom hramu
  htio uvesti obozavanje ZEVSA.
   Tada je izbila jevrejska pobuna pod vodstvom Makabejaca (Hebrejci vladali su Jedejom od 142.do 63. godine pne)
66. godine pne hosmonejski knezovi , braca HIRKAN II i ARISTOBUL) borili su se za prijestolje.
Izbio je gradjanski rat. Obojica su zatrazila pomoc od Pompeja, rimskog generala koji je u to vrijeme bio u Siriji.
 On je jedva docekao da se umijesa u taj sukob.
Rimsko carstvo se sirilo na istok i pod svojom vlascu imalo je veliki dio Male Azije. Zbog nizaslabih vladara u
 Siriji u tom podrucju je zavladalo bezvlasce, sto je ugrozavalo mir koji su Rimljani htjeli odrzati na istoku.
 Zato se Pompej umijesao da bi Siriju pripojio Rimskom Carstvu.
Pompaj je stao na Hirkanovu stranu i tako rijesio sukob. 63. godine Rimljani su napali Jeruzalem i na prijestolje
 stavili svog sticenika. Nisu zeljeli da Hirkan bude nezavisan vladar, ucvrstili su se na tom podrucju nisu htjeli da
  se odreknu svog uticaja. Hirkan je bio vodja jevrejske zajednice. Njegov opstanak na vlasti zavisio je o volji Rima.
Hirkan je bio neodlucan, ali je imao podrsku: Antipatera, oca Heroda Velikog. Antipater je bio vladar u sjeni. Obuzdao
 je buntovne jevrejske frakcije i poceo je donositi vazne potiticke odluke u Judeji.
Juliju Cezaru je pomogao da pobjedi neprijatelje u Egiptu, pa su ga Rimljani postavili za upravnika u Judeji.
Bio je direktno odgovoran njima. Imenovan je prokuratorom. Svoje sinove imenovao je za lokalne upravitelje.
FAZAELU je povjerio Jeruzalem a HERODU Galileju. Poucio ih je da nista ne mogu postici bez pristanka Rima. Tokom politicke
karijere nastojao je uskladiti zelje Rima i jevrejskih podanika. U tome su mu pomogle njegove organizacijske sposobnosti i
 vojno iskustvo.
25-togodisnji Herod zadobio je povjerenje Rima i Jevreja jer je odlucio da ukloni bande razbojnika sa podrucja kojim je
vladao. 43. godine pne politicki protivnici otrovali su Antipatera i on je postao najuticajnija osoba u Judeji.
Imao je neprijatelja, koji su smatrali da je nezakonito preuzeo vlast i htjeli su gasvrgnuti sa vlasti.
Nisu uspjeli jer Rim nije zaboravio zasluge Antipatera a ni njegove zasluge.

Mnogi su bili nezadovoljni nacinom na koji je Poimpej okoncao hasmonijski sukob oko prijestolja.
Porazena politicka frakcija vise puta pokusala je doci na vlast. To im je uspjelo 40. pne uz pomoc PARTA (neprijatelja Rima).
 Iskoristili su haos nastao izbijanjanjem gradjanskog rata u Rimu. Napali su Siriju svrgnuli su Hirkana i na prijestolje
 postavili clana hasmonijske porodice.
Herod je pobjegao u Rim gdje je docekan. Rimljani su zeljeli protjerati Parte i ponovo uspostaviti kontrolu nad tim
podrucjem. Da bi to ostvarili bio im je potreban neko pouzdan. Zato su Heroda okrunili za kralja Judeje. Vodio je svecanu
 povorku od senata do Jupiterovog hrama gdje je pridonio zrtvu paganskim bogovima. Ovaj cin simbolizirao je mnoge kompromise
  koje je morao uciniti da bi opstao na vlasti. Uz pomoc rimske vojske dosao je na vlast u Judeji. Dao je pogubiti hasmonejce
  i jevrejsku aristokratiju koji su podrzavali njegove neprijatelje 8 one koji nisu zeljeli da nad njima vlada neko koje
  saveznik Rima).
Kada je OKTAVIJAN (kasnije postao car August)31. pne poratio Marka Antonijau bici kod Akcija i postao vladar Rima Herod je
shvatio da bi njegovo prijateljstvo sa markom Antonijem moglo pobuditi sumnju. Odlucio je Oktavijana uvjeriti u odanost, k
oji mu je zauzvrat dao vlast nad vecim podrucjem.
Herod je ucvrsti svoju vlast i osigurao bogatstvo kraljevstvu. Jeruzalem je postao centar helenisticke kulture. Zapoceo je izgradnju nove palace u sklopu jeruzalemskog hrama. Izvor njrgove moci i okosnica politike bilo je prijateljstvo sa Rimom. Bio je apsolutni vladar u Judeji. Imao je veliki uticaj na svecenike i na te funkcije je postavljao koga je htio.
Imao je 10 zena i svaka je zeljela da njen sin naslijedi oca. Dvorske spletke su pojacale njegovu sumnjicavost i okrutnost. U napadu ljubomore dao je ubiti najdrazu zenu Mariamnu i zadavati njena 2 sina ( navodno su skovali zavjeru protiv njega). Po nekim izvorima bio je svjestan da ga narod ne voli i zato je odlucio pobrinuti se da njegova smrt bude popracena zaloscu, a ne radovanjem. Da bi to postigao uhapsio je neke ugledne licnosti Judeji i naredio da ih pogube kad se objavi da je umro. Ova zapovjest nije izvrsena.
Nakon njegove smrti Rim je novim vladarom proglasio njegovog sina ARHELAJA, va druga 2 sina bili sunezavisni knezovi TETRARSI. ANTIPA je vladao Galilejom i Pirinejima, a FILIP Iturejom i Trahonitidom. Arhelaja nisu voljeli ni Rimljani ni podanici. Svrgnut je od strane Rima koji je postavio svog upravnika koji je bio predhodnik PONCIJA PILATA. i dalje Filip i Antipa su vladali dodjeljenim podrucjem.