11. 08. 2011.

Zene u Iranu

Iranom su vladale zene i u predislamskom i islamskom razdoblju.


Viseci vrtovi u Babilonu podignuti za Iranku Amitis od Medije, a Taj Mahal u Indiji za Iranku Mumtaz Mahal.

Drevne ratnice Amazonke bile Iranke.

Hidzab (marama preko kose) dijelom predislamske, indoiranske kulture odnosno drevnog kodeksa odijevanja poznatog kao Pudrah.

Iranske zene za razliku od brojnih drugih u siroj regiji ne pokrivaju lice, biraju bracne partnere, posjeduju nekretnine, voze automobile, samostalno se krecu i imaju pravo glasa na izborima.

Iran osma drzava po broju studentica u svijetu.

Zene cine 53% od ukupnog broja iranskih studenata.

Iran ima vise studentica u odnosu na broj stanovnika nego Njemacka, Britanija, Francuska, Italija i Španija.

Iran na fakultetima prirodnih nauka ima najveci spolni omjer studenata u korist zena.

Iran ima najvise studentica na tehnickim fakultetima, vise od SAD i Njemacke zajedno.

Iran ima najvise studentica na fakultetima poljoprivrednih smjerova.

Iran je prema broju zena zaposlenih u industriji ispred svih vodecih drzava svijeta.

U Iranu udjel zena u politici (27,1%) veci nego u SAD, Britaniji, Francuskoj ili Italiji

Iran ( Ono sto niste znali)

Istorija civilizacije na Iranskoj visoravni pocinje prije 5200 godina. To je period stvaranja civilizacije u egiptu i Sumeru.

Istorija Irana u danasnjem teritorijalnom, etnojezicnom i kulturolosko-politickom kontekstu pocinje prije vise od 2600 godina. To je najstarija država na svijetu?

Grci u VI vijeku p.n.e. na temelju perzijske dinastije Ahemenida imenovali Iran Perzijom zbog cega se taj naziv zadrzao zašadnom svijetu iducih 2500 godina, iako su sami ahemenidski Perzijanci nazivali svoju zemlju Iranom.

Termin Iran kojim Iranci nazivaju svoju zemlju proizlazi iz istoimenog etnonima starog 4500 godina i ovjerenog u Avesti, sto Irance i Iran čini najstarijim etnonimom odnosno najstarijim nazivom neke drzave kako kroz istoriju tako i danas.

Pojam Iranci ne oznacava specificni narod vec siroku lepezu naroda iste etnojezicke porodice koji hiljadama godina zive u zajednickoj drzavi?.

Perzijanci cine polovinu danasnjeg stanovnistva Irana, a vecinu ostatka drugi iranski narodi.

Oseti, iranski narod u evropskom dijelu Rusije koji se odvojio od danasnjih Iranaca prije vise od 3000 godina, i dan danas naziva "Ironima" tj. Irancima?

Iranski narodi spadaju u indoevropsku etnojezicku porodicu kao i vecina naroda Evrope.

Iranci najstarija nacija na svijetu nastala politickim ujedinjenjem iz 625. p.n.e., a slijede ih Grci (480. p.n.e.), Indijci (322. p.n.e.) i Kinezi (221. p.n.ne.).

Perzijski jezik sa 2600 godina neprekidne dokumentirane upotrebe najstariji sluzbeni jezik na svijetu.

Iran u posljednjih 5200 godina imao samo dva sluzbena jezika (elamitski i perzijski).

U danasnjem Iranu uz perzijski sluzbeno i dvadesetak regionalnih, vecinom ostalih iranskih jezika.

Perzijski jezik vijekovima je bio lingua franca u Indiji, sve do britanske kolonizacije.

Perzijski jezik danas je osim u Iranu glavni i službeni jezik u Afganistanu i Tadzikistanu

Iran je jedina multietnicka drzava u siroj regiji dok su sve ostale nastale raspadom evropskog kolonijalizma, Sovjetskog saveza ili su zasnovane na nacionalizmu.

Iranska Nova godina Novruz najstariji blagdan na svijetu koji se sluzbeno slavi i dan danas.

Suza (Šuš) najstariji kontinuirano naseljeni grad na svijetu koji duze od 5000 godina nosi isto ime.

Iran je kroz istoriju imao čak 38 glavnih gradova, vise nego bilo koja druga drzava svijeta.

Iran je kroz istoriju obuhvatao i teritorije danasnje balkanske Evrope, sjeverne Afrike, Tanzanije, Rusije, Indije i Kine.

Iran je u hronolosko-geografskim okvirima (obracun km2/god.) istorijski najveca zemlja svijeta, a slijede Kina, Britanija i Rusija.

Iranci su pod perzijskom dinastijom Ahemenida 550. p.n.ne. stvorili prvo carstvo u istoriji covjecanstva.

ahemenidsko Perzijsko Carstvo bilo je prva drzava u istoriji koja se prostirala preko tri kontinenta.

ahemenidsko Perzijsko Carstvo bilo je vece od Rimskog i Aleksandrovog carstva zajedno.

Kir Veliki prvi je ujedinio Istok i Zapad iako evrocentricni istoricari to nerijetko pripisuju Aleksandru Makedonskom.

Iranske dinastije Parta i Sasanida 700 godina vodile neodluceni rat protiv Rimskog Carstva.

u dva navrata kroz istoriju (500. p.n.ne. i 620. g.) pod izravnim političkim uticajem iranskih dinastija (Ahemenida i Sasanida) odnosno naroda (Skita) nasla su se podrucja povrsine od oko 20 miliona km2 (veca od današnje Rusije).

iranske vojske su kroz istoriju 13 puta uspjesno osvojile Indiju odnosno cetiri puta Egipat.

unatoc prodorima arapskih i turskih vojski Iran predstavlja jedinstven primjer zemlje koja nije ni arabizirana ni turcizirana.

iranska vojska je 1221. godine kod Parvana nanijela jedini poraz u karijeri Džingis-kana.

Iran je u XVIII i XIX vijeku ocuvao nezavisnost uprkos istovremenim ratovima protiv Osmanskog, Ruskog i Britanskog Carstva.

Iran je jedinstven primjer države u siroj regiji koju evropske sile nikada nisu kolonizirale.

Iranska revolucija iz 1979. smatra trecom najvaznijom u istoriji. Slijedi iza francuske i boljsevicke?

Iran specava vecinu (84%) protoka svjetske trgovine heroina koji se proizvodi u Afganistanu okupiranom od strane Amerikanaca.

Iran od 1739. godine nije pokrenuo niti jednu agresiju na svoje politicke susjede.

Iranska kultura unatoc makedonskim, arapskim, turskim i mongolskim prodorima nikada nije asimilirana vec se kulturoloski uticaj projicirao u suprotnom smjeru.

Darijeva Behistunska ploca ima isti znacaj za desifriranje klinastih pisama Starog istoka koliko i Kamen iz Rozete za egipatske hijeroglife.

U Iranu su izumljeni vino, pivo, poker, gitara i kocka koji se danas nerijetko poistovjećuju kao simboli zapadne kulture.

prve hlace pojavile u Iranu zbog potreba iranskog konjanistva.

Turban je dijelom predislamske indoiranske kulture.

Kebab, popularno jelo od Balkana do Indije, potice iz Irana.

Iz Irana poticu biskvit, jogurt i sladoled.

Iran je najveci i najkvalitetniji proizvodjac kavijara i safrana.

Datoteka (eng. "data") je perzijska rijec koja podrazumijeva zakon tj. smjernice.

iz Irana poticu popularne igre i sportovi kao sto su sah, backgammon i polo.

Iranski tarof koji nalaze postovanje prema zenama i starijima, upotrebu pristojnog jezika i siroku gostoljubivost jedan od najstarijih poznatih kodeksa kavalirrtine.

Perzijski zoroastrijci (Parsi) u Indiji koji broje svega 60.000 stanovnika predstavljaju vodecu elitu u indijskoj industriji, nauci i umjetnosti.

Docek i sprovod imama Homeinija spadaju medju najveca okupljanja u istoriji.

Oblik iranskog državnog grba u cjelini ima trostruko značenje: riječ "Bog" kao simbol monoteizma, crveni tulipan kao simbol drevnog vjerovanja o palim borcima, te polumjesece, mač i knjigu kao simbole vjere, snage i mudrosti.

Vodeci svjetski turisticki casopis Lonely Planet svrstava Irance medju pet najgostoljubljivijih nacija svijeta.

U Iranu postoji 1500 endemskih biljnih vrsta, vise nego u jednoj evropskoj zemlji.

Cempres "Sarvi Abarkuh" je sa 4000 godina drugo najstarije stablo svijeta za kojeg se vjeruje da ga je licno zasadio Zaratustra.

Iran je do XX vijeka bio jedino zajednicko staniste lavova, tigrova i leoparda.

Pustinje cine svega 7% povrsine Irana, jednako koliko šume, prasume i dzungle.

U Iranu izmjerena najvisa ikad zabiljezena temperatura od 70,7°C.

Iran ima vece sumske povrsine od Italije, Njemacke ili Ukrajine.

Najvisi iranski vrh Damavand visi od svih vrhova Evrope.

U glavnom iranskom gradu Teheranu nalazi vise od 800 parkova.

Iranci unatoc manjku vecih rijecnih sistema imaju najveci pristup pitkoj vodi u regiji.
Iranski zoroastrizam najstarija monoteisticka religija na svijetu.

Zaratustra (zaratustra) je zivio prije Mojsija.

Medju iranske religije spadaju zoroastrizam, zurvanizam, mazdakizam, mitraizam, mandaizam, manihejstvo, jesidizam, jarsan, babizam i bahaizam, dok su na temelju praindoiranskih vjerovanja rodjeni i hinduizam, dzainizam, sikhizam i budizam.

Zoroastrijski koncept dobra i zla direktno je uticao na oblikovanje ranog judaizma, a kasnije i krscanstva.

Krscanstvo se temelji na zoroastrijskom ogranku (mitraizmu) koji je u I vijeku bio rasiren u grcko-rimskom svijetu.

Isus kao spasitelj istovjetan je Mitri, a Marija kao bezgresna djevica Anahiti.

Tri sveta kralja odnosno tri mudraca bili su iranski svecenici tj. magi.

Razapinjanje na kriz potice iz drevnog Irana.

Legenda o 2000-godišnjoj maslini koju je posadio Isus na Maslinskoj gori u Jeruzalemu temelji na mnogo starijoj iranskoj legendi o 4000-godisnjem cempresu kojeg je posadio Zaratustra.

Medju katolickim svecima postoji 35 Iranaca, vise nego Poljaka (30), Portugalaca (16) ili Hrvata (9).

Iransko ucenje sufizma direktno je uicalo na osnivanje crkvenog reda Franjevaca.

Religijska invokacija "U ime Boga" kojom se Iranci sluze i dan danas (cak i sluzbeno) kontinuirano koristi približno 4000 godina što je ovjereno i u Avesti kao i drevnim staroperzijskim zapisima poput Behistuna.

islam kao vecinska religija kod Iranaca nije nametnuo arapskim osvajanjem u VII vijeku, vec 400 godina kasnije pod vladavinom autothonih iranskih dinastija Bujida i Samanida.

Islamski ogranci sijitizam, sufizam i alevizam nastali su u Iranu.

Abu Hanifa, osnivac hanefijske skola sunitskog islama koju danas slijedi vise od milijardu muslimana, bio Iranac.

Teokratski element u Iranu kontinuirano postoji duze od 4500 godina: od protoiranskih brahmina u III milenijumu p.n.e. zoroastrijskih maga u antici, do islamskih ajatola do danas.

U Iranu uz predsjednika i parlament cak i teokratsko Vijece strucnjaka bira se putem slobodnih izbora.

Iran je druga zemlja svijeta prema broju objavljenih knjiga o teologiji.

Iranska sijitska svetista u Kumu i Mashadu medju deset najposjecenijih u svijetu.

Iran je zemlja s najvecim brojem sijita i drugim najvecim brojem zoroastrijanaca.

U zadnjih 5000 godina nije zabiljezeno niti jedno rusenje civilizacije ili prisilna asimilacija od strane iranskih dinastija.

Prije 4000 godina Kasiti i elamski Eparti s Iranske visoravni prve poznate dinastije u istoriji koje su tolerirale vjerske manjine.

Iranski vladar Kir Veliki 539. p.n.e. dao je sastaviti prvi pisani dokument o ljudskim pravima (Kirov valjak), sedamnaest i po vijekova prije prvog istovjetnog dokumenta u Zapadnom svijetu (Magna charta).

Iranski vladar Kir Veliki oslobodio je jevreje iz babilonskog ropstva.

Iranski vladari Kir Veliki i Darije Veliki dali jevrejima sagraditi Jeruzalemski hram.

Iranski vladar Darije Veliki ostao upamcen po oslobadjanju grckih svetista od poreza odnosno kao religijski reformator u Egiptu.

U Iranu za razliku od zapadnog svijeta nikada u istoriji nije postojalo robovlasnistvo.

Armenija pod iranskim patronatom odnosno iranskom dinastijom Arsakida postala prva krscanska zemlja na svijetu.

U Iranu se nalazi crkva sv. Marije koja je druga najstarija na svijetu, nakon one u palestinskom Betlehemu.

U zapadnom svijetu sufizam (iranski oblik islama) uzima kao predlozak tolerancije za islamski svijet.

Nastajanje krscanskog reda franjevaca inspirisano iranskim sufijskim pokretom.

Prilikom osmanlijskih progona armenski i gruzijski krscani utociste su nalazili u susjednom sijitskom Iranu, a ne susjednoj krscanskoj Rusiji.

Katedrala Vank u Isfahanu podignuta u iransko-armenskom stilu smatra najvecim krscanskim arhitektonskim remek-djelom izvan Evrope.

Francuski putopisac Jean Chardin u svojim djelima iz XVII vijeka uzimao je Iran kao primjer vjerski tolerantne drzave za Evropu zahvacenu religijskim sukobima i da su njegova djela utjicala na oblikovanje francuske i evropske liberalne tradicije XVIII vijeku.

Thomas Jefferson je prilikom pisanja americke Deklaracije nezavinosti povodio Kirupedijom, djelom grckog istoricara Ksenofonta koje velica lik i djelo iranskog vladara Kira Velikog?

U Iranu danas zivi dvostruko vise Jevreja nego u svim ostalim muslimanskim zemljama zajedno.

Stotine hiljada iranskih krscana slobodno obavljaju bogosluzje u 600 aktivnih crkava sirom Irana.

Iran je vecinski muslimanska država s najvise crkava (600), a slijedi Turska sa 236.

U iranskom glavnom gradu Teheranu postoji 30 jevrejskih sinagoga, više nego u Rimu ili Londonu.

Asirski krscani su prebacili sjediste svog medjunarodnog udruzenja iz New Yorka u Teheran pod obrazlozenjem kako se u Iranu najvise postuju njihova vjerska prava.

Vjerske manjine krscana, jevreja i zoroastrijaca imaju stalne zastupnike u iranskom parlamentu uz dodatno pravo glasa za politicke stranke.

Iran zabranjuje knjige i filmove koji se smatraju uvredljivima za kršćanstvo i ostale religije.

Iran trenutno udomljava najveci broj izbjeglica u svijetu (izmedju tri i pet miliona) koje uglavnom dolaze iz susjednog Afganistana i Iraka zbog americkih agresija.

Iranski vrhovni vodja Ali Hamenej etnicki Azer, dok su iranski potpredsjednik Muhamed Reza Rahimi i teheranski gradonacelnik Muhamed Bager Galibaf etnicki Kurdi.